Susret Marije i Elizabete, ali i susret Krista i Ivana Krstitelja u utrobama svojih majki...
Toplota prodire,
Ljubav tvoja osvaja
Srce moje...
A one pogledom
u zagrljaju ostaju.
Cjelov tvoj utrobu
Prodirući,
njeguje Obraz moj,
znam zacrvenjeti se
neće nikada.
Samo u meni piri.
Daleko jeka tvoja dopire
Miluje ruke moje,
Slašću poji
pupoljke
žedne žive vode.
U cvijet se oni promeću
I latice svoje okreću
Svjetlu živom.
Otvorene latice
U utrobi su zaigrale,
Sedam puta majku
Dotaknule.
Pretočila se radost
u poklik, a
Otvorene usne
Pjevaju o
Blagom stanju Utrobe
Njene.
Poklikom zahvale
rukom prema Gore,
veličajna Hvala kraj je odjenula.
Krotko ju slovo obogatilo.
Život je nedokučivo
u Majci djelovao.
