Sveti Josip

Sv. Josip (hebrejski josef: neka Jahve pridoda) zaručnik je Blažene Djevice Marije, a poočim Isusov.

Potomak je Davidov, tesar ili obrtnik iz Nazareta. Pio IX. proglasio ga je zaštitnikom Crkve, a Pio XII. zaštitnikom radnika. Spomendan se slavi 1. svibnja. Hrvatski državni sabor 1687. proglasio ga je zaštitnikom Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Blagdan mu je 19. ožujka, ali ove godine zbog Velikog tjedna premješten je na 15. ožujka.

Sveti je Josip osigurao Isusu potomstvo iz Davidova roda, a to je naročito istaknuto u Isusovu rodoslovlju po Mateju i Luki. Josip spada među praoce. Stoga evanđelje i govori o "snovima" koji se često spominju u povijesti praotaca. Time Bog priopćava ljudima svoje nakane. Kao što je Ivan Krstitelj posljednji od proroka, Josip je posljednja biblijska osoba na kojoj se Božja objava očituje u snovima. Ta sličnost s praocima još više dolazi do izražaja u Josipovu bijegu u Egipat. Tako se na njemu i Isusu ostvaruje novi izlazak. Konačno, Josip je glava sv. Obitelji u kojoj je živio utjelovljeni Sin Božji. U toj Obitelji ljudi svih vremena mogu otkriti veličinu malog života koji je stavljen u službu Božjeg nauma.

Josip, siguran u Božju vjernost i njegova obećanja, nije posumnjao u čudo što ga Duh Sveti izvede u Mariji. Njegova je vjera slična Abrahamovoj vjeri, a njegova poslušnost omogućila je Bogu ostvariti svoj spasiteljski naum s ljudima.

Zborna molitva ove svetkovine u sv. misi glasi: "Bože, ti si odgovornosti svetog Josipa povjerio svoga Sina Isusa i njegovu Majku Mariju. Udijeli svojoj Crkvi da, po njegovu zagovoru, otajstvo spasenja vjerno čuva i vrši sve do dana potpunog ostvarenja. PoGospodinu…"