Ove godine slavi se 800 godina franjevačkoga pokreta. U skladu s tom obljetnicom, bosanska i hercegovačka franjevačka provincija organizirale su jubilarnu franjevačku godinu čije je otvaranje upriličeno u Srebrenici 1. listopada 2008.
Srebrenica je grad u istočnoj Bosni, koji je tokom svoje povijesti promijenio nekoliko imena, kao što su Domavia, Argentarija, Argentum, Bosnia Argentaria itd. Na području Srebrenice postojali su tragovi života još od najranijih vremena, što je bilo uslovljeno povoljnim zemljopisnim položajem i bogatstvom srebrenom rudom..
U prijepodnevnim satima na temeljima crkve i franjevačkog samostana sv. Marije okupilo se oko dvjestotinjak franjevaca iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Sve je prisutne pozdravio i u slavlje uveo provincijal bosanske provincije fra Mijo Džolan. Zatim je bosanski fratar fra Marko Karamatić kratkim predavanjem prikazao početke i povijest franjevaca i katoličkoga puka u Srebrenici i u BiH te dotaknuo neka aktualna pitanja i impulse.
Sveto misno slavlje predvodio je hercegovački provincijal fra Ivan Sesar. Fra Ivan je nadahnuto govorio o dva razloga našeg hodočašća u Srebrenicu: prvi je bio onaj domovinski jer srebrenički temelji su kolijevka svim provincijama izraslim iz panja Bosne Srebrene, a na osobit način, uz Bosnu Srebrenu, Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji koja se zadnja odcijepila i od tog korijena te 1844 i započela svoje samostalno djelovanje. Drugi je razlog početak proslave 800. obljetnicu formalnoga osnutka i utemeljenja Franjevačkog Reda, događaja kad je Gospodin Papa odobrio Franji iz Asiza i njegovim drugovima živjeti prema Evanđelju Gospodina našega Isusa Krista, što se zbilo god. 1209. Obljetnica koju je današnji o. General nazvao pretemeljidbom, nešto kao novo utemeljenje Reda u današnjem vremenu. Otac provincijal je propovijed završio razmišljajući o našem bratu i ocu svetom Franji Asiškom.
Zahvaljujući tuzlanskim fratrima koji su na službi i u Srebrenici, poslije svete mise priređen je ručak i susret sa Srebreničanima. Nakon skromne okrijepe i ugodnog razgovora zaputili smo na memorijalni centar u Potočare. Naime, genocid u Srebrenici, koji se dogodio u srpnju 1995. godine, podrazumijeva masovna ubojstva velikog broja Bošnjaka, muškaraca, u rasponu od maloljetnika do staraca. Genocid se dogodio u području Srebrenice, a izvela ga je - pod zapovijedanjem generala Ratka Mladića - Vojska Republike Srpske. Događaj je među najstrašnijima suvremenoj europskoj povijesti. Jedan je to od najvećih pokolja u Europi nakon Drugog svjetskog rata. U njemu je ubijeno oko 8.000 ljudi. Posjetom memorijalnomu centru Potočari, franjevci su iskazali vjernički i molitveni izraz solidarnosti s današnjim i povijesnim patnicima Srebrenice i cijele BiH.
Oko 15 sati većina se fratara zaputila u Sarajevo, a hercegovački bogoslovi s meštrom preko Tuzle, gdje su ih ugostili fratri domaćini, u Zagreb.
Unatoč solidnom broju braće fratara okupljenom u srebreničkoj kolijevci, čudno je i žalosno što je određeni dio i bosanskih i hercegovačkih fratara iz kojekakvih razloga ignorirao početak jubilarne franjevačke godine. No, svi zajedno trebamo moliti Gospodina da po zagovoru svetog oca Franje milost početaka u nama oslobodi milost budućnosti!
U prijepodnevnim satima na temeljima crkve i franjevačkog samostana sv. Marije okupilo se oko dvjestotinjak franjevaca iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Sve je prisutne pozdravio i u slavlje uveo provincijal bosanske provincije fra Mijo Džolan. Zatim je bosanski fratar fra Marko Karamatić kratkim predavanjem prikazao početke i povijest franjevaca i katoličkoga puka u Srebrenici i u BiH te dotaknuo neka aktualna pitanja i impulse.
Sveto misno slavlje predvodio je hercegovački provincijal fra Ivan Sesar. Fra Ivan je nadahnuto govorio o dva razloga našeg hodočašća u Srebrenicu: prvi je bio onaj domovinski jer srebrenički temelji su kolijevka svim provincijama izraslim iz panja Bosne Srebrene, a na osobit način, uz Bosnu Srebrenu, Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji koja se zadnja odcijepila i od tog korijena te 1844 i započela svoje samostalno djelovanje. Drugi je razlog početak proslave 800. obljetnicu formalnoga osnutka i utemeljenja Franjevačkog Reda, događaja kad je Gospodin Papa odobrio Franji iz Asiza i njegovim drugovima živjeti prema Evanđelju Gospodina našega Isusa Krista, što se zbilo god. 1209. Obljetnica koju je današnji o. General nazvao pretemeljidbom, nešto kao novo utemeljenje Reda u današnjem vremenu. Otac provincijal je propovijed završio razmišljajući o našem bratu i ocu svetom Franji Asiškom.
Zahvaljujući tuzlanskim fratrima koji su na službi i u Srebrenici, poslije svete mise priređen je ručak i susret sa Srebreničanima. Nakon skromne okrijepe i ugodnog razgovora zaputili smo na memorijalni centar u Potočare. Naime, genocid u Srebrenici, koji se dogodio u srpnju 1995. godine, podrazumijeva masovna ubojstva velikog broja Bošnjaka, muškaraca, u rasponu od maloljetnika do staraca. Genocid se dogodio u području Srebrenice, a izvela ga je - pod zapovijedanjem generala Ratka Mladića - Vojska Republike Srpske. Događaj je među najstrašnijima suvremenoj europskoj povijesti. Jedan je to od najvećih pokolja u Europi nakon Drugog svjetskog rata. U njemu je ubijeno oko 8.000 ljudi. Posjetom memorijalnomu centru Potočari, franjevci su iskazali vjernički i molitveni izraz solidarnosti s današnjim i povijesnim patnicima Srebrenice i cijele BiH.
Oko 15 sati većina se fratara zaputila u Sarajevo, a hercegovački bogoslovi s meštrom preko Tuzle, gdje su ih ugostili fratri domaćini, u Zagreb.
Unatoč solidnom broju braće fratara okupljenom u srebreničkoj kolijevci, čudno je i žalosno što je određeni dio i bosanskih i hercegovačkih fratara iz kojekakvih razloga ignorirao početak jubilarne franjevačke godine. No, svi zajedno trebamo moliti Gospodina da po zagovoru svetog oca Franje milost početaka u nama oslobodi milost budućnosti!
